Objavljeno: .
Ažurirano: 9. studenoga 2026.

Dioklecijanova palača, carska rezidencija u Splitu koju je oko 300. podignuo rimski car Dioklecijan. Ima elemente carske vile, helenističkoga grada i utvrđenoga vojnog logora. Jedno je od najbolje očuvanih ostvarenja kasnoantičkoga graditeljstva.

Od VII. st. palača živi kao grad Split, koji se već tada širi prema zapadu i u više navrata utvrđuje zidovima, u XVII. st. bastionima te tvrđavama Gripe i Bačvice (graditelji Agostino Alberti, fra Antonio Leni, Alessandro Magli, Camillo Gonzaga, Innocenzo Conti, Tomaso Moretti, Giuseppe Santini). Povijesna cjelina Splita s Dioklecijanovom palačom uvrštena je 1979. na UNESCO-ov popis svjetske kulturne baštine.


Ostali podatci
Što pročitati?

T. Marasović: Dioklecijanova palača – jezgra grada Splita. Zagreb, 2008.

S. Perojević: Tvrđava Gripe u Splitu. Prostor, 21(2013) 1, str. 2–13.

Mrežne poveznice

Muzej grada Splita, Podrumi Dioklecijanove palače

Iz arhive LZMK-a

Dioklecijanova palača u Splitu. Enciklopedija Leksikografskog zavoda, sv. 2, 1959., str. 323-324.

M. Šeper: Dioklecijanova palača u Splitu. Enciklopedija likovnih umjetnosti, sv. 2, 1962., str. 51-53.

Je. Marasović: Dioklecijanova palača. Enciklopedija hrvatske umjetnosti, sv. 1, 1995., str. 189-192.

Tlocrt, sačuvani dijelovi, rekonstrukcija: 1. sjeverna vrata; 2. kule; 3. istočna vrata; 4. južna vrata; 5. zapadna vrata; 6. cardo; 7. decumanus; 8. peristil; 9. mauzolej (katedrala); 10. mali hram; 11. hramovi kružne osnove; 12. vestibul; 13. terme; 14. središnja dvorana; 15. velika galerija (kriptoportik); 16. velika dvorana; 17. blagovaonica (triklinij)


Kategorije i područja
Područje
Uže područje